Nesreće često dolaze bez upozorenja. Kucaju na vrata kada se to najmanje nadamo, poremete nam dan, a ponekad i svijet. Nažalost, u životu ne možemo uvijek predvidjeti probleme, izbjeći sukobe ili zaobići poteškoće; ali možemo stvoriti emocionalnu tampon zonu koja nam omogućava da minimiziramo utjecaj stresnih situacija.
Šta je emocionalno puferovanje?
Pre nekoliko decenija, kada su psiholozi počeli proučavati efekte stresa, shvatili su da postoji ogromna varijabilnost u individualnim reakcijama na velike negativne životne događaje, kao što su bolest, gubitak voljene osobe ili nezaposlenost.
Neki ljudi su ozbiljno pogođeni i na kraju razviju depresiju, anksioznost ili PTSP, dok su drugi manje pogođeni i oporavljaju se prilično brzo. Istraživači su također otkrili da je jedan od ključeva za bolje suočavanje sa životnim šokovima emocionalno tamponiranje.
Emocionalni tampon je psihološki resurs koji smanjuje utjecaj stresnih i teških situacija u životu i na taj način nam pomaže da zaštitimo svoje mentalna ravnoteža. Ne samo da nam pomaže da ublažimo negativne efekte stresnih ili traumatskih događaja, već nam pomaže i da se brže oporavimo od traume.
Emocionalni tampon nas štiti od stresa
Kada smo suočeni sa stresnom ili uznemirujućom situacijom, naš mozak aktivira odgovor "bori se ili bježi", koji se deaktivira kada prijeteći faktor prestane. Intenzitet kojim se reakcija aktivira naziva se "responzivnost na stres" i važan je pokazatelj našeg fiziološkog i psihološkog funkcionisanja, kao i naše kasnije otpornosti.
Naravno, određeni nivo odziva je neophodan kako bi se odgovorilo na prijetnje okoliša. Smanjena reaktivnost bi nas dovela u opasnost i spriječila bi nas da adaptivno reagiramo na prijetnje. Međutim, akutna hiperreaktivnost na stres je štetna u većini slučajeva jer ne samo da utječe na naše emocionalno blagostanje, već nas uzrokuje da donosimo lošije odluke i smanjujemo učinak.
Zapravo, studija sprovedena na University College London otkrili su da se neregulirani odgovori na svakodnevne stresore mogu akumulirati i uzrokovati "habanje" u tijelu koje se na kraju manifestira kroz psihosomatske patologije. Stoga su smanjena reakcija i brži oporavak najprilagodljiviji obrazac odgovora na stresnu situaciju.
Emocionalno puferiranje služi upravo za smanjenje utjecaja stresnih situacija, izbjegavajući nas dodirnite dno emocionalno i pomaže nam da se brže oporavimo. Emocionalna inteligencija, na primjer, neophodna je za izgradnju te emocionalne tampon zone.
Eksperiment sproveden na Univerzitetu Worcester otkrio je da su emocionalno inteligentniji ljudi imali manje emocionalne reakcije na stres, da im se raspoloženje manje pogoršava kada su suočeni sa stresnim situacijama, da imaju manje fizičke nelagode i bola, te da bolje očuvaju svoje kognitivne sposobnosti i brže se oporavljaju nakon stresa. stresnog događaja.
Još jedno istraživanje sprovedeno na Univerzitet Jaume I otkrili su da su se emocionalno inteligentniji ljudi bolje nosili s psihološkim efektima pandemije i brže se oporavili.
Ali emocionalna inteligencija je samo jedan od emocionalnih tamponova. U stvarnosti, psihološka tampon zona je širi pojam jer obuhvata sve psihološke resurse koje imamo da izgradimo prostor unutrašnje ravnoteže promoviran i vođen samosvješću.
Kako stvoriti emocionalnu tampon zonu?
Zamislite na trenutak da ste poput čaše. Voda su, s druge strane, vaša emocionalna stanja, kao što su stres, napetost, latentni sukobi, frustracija ili ljutnja. Ako je čaša prazna, može sadržavati stres ili frustraciju. Ali ako je već puna, svaka stresna situacija, ma koliko mala, biće kap koja preli čašu.
Napetost, nelagoda, uznemirenost ili frustracija su emocije koje se vremenom gomilaju i apsorbiraju našu energiju. Ako ga se ne riješimo, ako ne pazimo da ispraznimo svoju "emocionalnu čašu", nije ni čudo da nas i najmanji zastoj na kraju raznese ili da nam bilo koji problem izgleda kao slijepa ulica u koju možemo doći. izgubljen.
Da bismo izgradili efikasnu psihološku tampon zonu, moramo se pobrinuti da eliminišemo "emocionalno smeće"povremeno. Radi se o obnavljanju naše emocionalne ravnoteže i punjenju psihološke energije otpuštanjem svih onih emocija koje nam štete i drže nas u trajnom stanju anksioznosti, kao i negativnih misaonih obrazaca koji nas uznemiravaju.
Mala vježba za sprječavanje nagomilavanja negativnih emocija se zove "Uhvati, mapiraj i pusti". Na primjer, kada ste uronjeni u stresnu situaciju, kao što je vrlo kratak rok, čekajući ishod medicinskog pregleda ili međuljudski sukob, trebali biste se zaustaviti na samo sekundu da jednostavno učinite ovo:
1. Uzmi. Obratite pažnju na svoje emocije i osećanja. U koji dio tijela se projektuju? Kako ih doživljavate?
2. Mapirajte. Identificirajte misao koja vam prolazi kroz um i koja izaziva ili podstiče tu emociju zbog koje se osjećate loše.
3. Pusti to. Testirajte tu misao. Sigurno? Shvatite da je ono što čujete vjerovatno rezultat vaše vlastite interpretacije, nije stvarno.
Generalno, svako treba da pronađe one aktivnosti koje mu omogućavaju da se opusti i pronađe svoju tačku ravnoteže. Za neke to može biti meditacija, za druge fizička aktivnost ili opuštajuće dnevne rutine koje im omogućavaju da se riješe negativnosti dana. Pobrinite se da bolje spavate kako biste omogućili vašem mozgu da se odmori i opusti, kao i da provodite više vremena u prirodi, aktivnosti su koje vam pomažu da razvijete svoju emocionalnu tampon zonu.
Zapitajte se šta možete učiniti svaki dan da biste se osjećali opuštenije, doživjeli više zadovoljstva u životu i suprotstavili napetim trenucima tokom dana. To bi moglo biti jednostavno kao uživanje u laganom doručku svakog jutra ili toploj kupki svake večeri. Ako otkrijete nešto energizirajuće ili opuštajuće što možete raditi svaki dan ili sedmicu, možete napuniti svoju psihološku bateriju i razviti "emocionalni tampon" koji će vam pomoći da se nosite s najtežim trenucima.
Izvori:
Sadovyy, M. et. Al. (2021) COVID-19: Kako stres izazvan pandemijom može utjecati na radni učinak kroz moderirajuću ulogu emocionalne inteligencije. Personality and Individual Differences; 180:110986.
Lea, RG et. Al. (2019) Da li emocionalna inteligencija ublažava efekte akutnog stresa? Sistematski pregled. Front. Psychol; 10.3389.
Chida, Y. & Hamer, M. (2008) Hronični psihosocijalni faktori i akutni fiziološki odgovori na laboratorijski izazvan stres kod zdravih populacija: kvantitativni pregled 30 godina istraživanja. Psychol. Bik. 134, 829-885.
Ulaz Je li vaše emocionalno puferiranje otporno na stres? objavljeno je prvo u Kutak psihologije.
