Koji su utjecaji na okoliš i zdravlje konzumiranja mesa u Italiji? Ne baš umirujući scenarij proizlazi iz prvog neovisnog istraživanja provedenog u našoj zemlji. "Skriveni" trošak štete koju je sektor mesa nanio okolišu i zdravlju iznosi 36,6 milijardi eura. Ovo je pretjerana brojka, iako se izračunava prema zadanim postavkama, to jest, ne uzimajući u obzir sve konzumirano meso, niti sve patologije potencijalno povezane s njihovom konzumacijom.
Studija pod naslovom #Dearestcarna, po narudžbi udruženja LAV (Anti Vivisection League), izvela je Demetra, savetodavna kompanija u polju naučnog istraživanja održivosti, sa metodologijom tzv. Procjena životnog ciklusa (što omogućava kvantificiranje potencijalnih utjecaja na okoliš povezanih s robom ili uslugom, počevši od potrošnje resursa i emisija).
Najviše zaklanih životinja u Italiji
U Italiji se svake godine zakolje oko 600 miliona životinja. Najviše uzgajana životinja u našoj zemlji je piletina (73% svih živih životinja u vreme popisa), zatim ćuretina (12%) i svinjetina (4%). Studija koju je naručio LAV fokusirala se na najčešće meso u našoj zemlji, ali to nas ne smije natjerati da zaboravimo ostale milione životinja, poput zečeva, konja i ovaca i koza koje se uzgajaju i ubijaju svake godine.
@LAV
Potrošnja mesa: skriveni troškovi okoline
Kao što je navedeno u izvještaju o studiji, "životni ciklus 1 kg svježe govedine stvara utjecaj na okoliš koji se može sažeti u cijenu za društvo od 13,5 eura, dok 1 kg svinjskog mesa, ovisno o preradi, varira između 4,9 i 5,1 eura, dok piletina teži zajednici od 4,7 eura po kg. Drugim riječima, može se reći da hamburger od govedine od 100g uzrokuje ekološke troškove od 1,35 €, umjesto da će za goveđi odrezak od 4,05g biti 300 €. Svinjska kobasica od 100 grama koštat će između 49 i 51 centa, dok će pileća prsa iste težine koštati 47 centi. "
Hladni rezovi generiraju najveće troškove za zajednicu, s obzirom na visoku potrošnju u Italiji (39%) i visoke zdravstvene troškove u odnosu na druge vrste mesa. Sličan argument odnosi se i na svježe meso, uglavnom zbog emisija koje stvara njihov životni ciklus.
"U usporedbi s težinom (100 g), čini se da meso ima potencijal globalnog zagrijavanja između 10 i 50 puta veći od mahunarki." - stoji u studiji koju je provela Demetra - „Na proizvedenih 100 gr grašak pokazuje malo niži utjecaj od soje. Jaz između mesa i mahunarki povećava se kada se uspoređuje s obzirom na proizvedene proteine, s obzirom na visok sadržaj proteina u mahunarkama. U poređenju sa mahunarkama, na 100 g proteina, govedina generira 55 puta veći uticaj graška i 75 puta veći od uticaja soje. "
@LAV
Potrošnja mesa: zdravstveni troškovi
Jednako alarmantan je i utjecaj konzumacije mesa na zdravlje u Italiji. Na nacionalnom nivou, u stvari, trošak za društvo, isključujući kardiovaskularne bolesti, iznosi između 12,7 i 24,5 milijardi eura godišnje, sa prosječnom vrijednošću od 19,1 milijarde eura (jednako 315 eura).
Zbog konzumiranja mesa, godišnje se izgubi približno 350.000 XNUMX godina života. Kao što je pojašnjeno u izvještaju studije, „ovaj rezultat, raširen na populaciju, ekvivalentan je tome da se kaže svake se godine (zdravi) životni vijek potrošača mesa smanjuje za oko 2,3 dana a troškovi ovih izgubljenih godina života padaju na cijelu zajednicu, u smislu zdravstvenih troškova i izgubljene produktivnosti. "
Uzimajući u obzir prosječnu evropsku vrijednost od 55.000 eura za godinu života izgubljenu u zdravlju i dijeleći troškove između količina mesa konzumiranih u Italiji, potrošnja 1 kg crvenog mesa zajednicu košta 5,4 eura, a potrošnja od 1 kg suhomesnati proizvodi 14.14.
@LAV
„Situacija istaknuta Demetrinim istraživanjem apsolutno dramatično pokazuje neodrživost konzumacije mesa u Italiji. Ali postoji alternativa "- izjavljuje Roberto Bennati, generalni direktor LAV-a." Iz ove studije postaje jasno: proizvodnja 100 g mahunarki košta zajednicu u smislu utjecaja na životnu sredinu i zdravlje oko 5 euro centi, u odnosu na 1,9 eura govedine i suhomesnatih proizvoda. Biljni proteini su zdrava alternativa s vrlo malim utjecajem na okoliš za industriju - mesnu - koja je izuzetno štetna, ali i okrutna. "
Nedavno i Ministar ekološke tranzicije Roberto Cingolani obratio se pitanju potrošnje mesa, ističući negativne utjecaje na zdravlje i planetu i ohrabrujući vas da konzumirate više biljnih proteina. Za istinsku ekološku tranziciju u našoj zemlji sada je jasno da moramo promijeniti smjer i preispitati svoje prehrambene navike.
Izvor: LAV
Pročitajte takođe:
