Laganje drugima je prije svega laganje samoga sebe.
Iza laži postoji svijet koji treba istražiti: želje, misli, predrasude, vrijednosti, uvjerenja, lanci i snovi o slobodi onih koji lažu.
Neprestano lažemo, na primjer kada se nekome predstavimo prvi put, uvijek se trudimo pokazati najbolje od sebe, a ponekad „pretjerujemo“ u nekim pozitivnim karakteristikama koje imamo.
Pa šta laže?
U rječniku nalazimo ovu definiciju: "Verbalna promjena ili falsifikovanje istine, za kojom se teži s punom sviješću".
U stvarnosti smo toliko navikli na laganje da nam to dođe automatski i gotovo ga više nismo svjesni.
Statistika kaže da lažemo deset do sto puta dnevno.
Od malena počinjemo lagati, na primjer, pretvarajući se da plačemo kako bismo nešto dobili. S dvije naučimo simulirati i tijekom adolescencije lažemo roditelje jednom u 5 interakcija.
Toliko smo dobri u laganju da na kraju i sami sebe zavaravamo.
Analiza laži prepoznavanjem neverbalnih signala omogućava nam da dođemo u kontakt ne samo s drugim već i sa našim najdubljim dijelom.
Postati svjestan ovog dijela nas koji često pokušavamo sakriti važno je da bismo poboljšali svoje znanje o sebi i da bismo mogli planirati svoje ciljeve na realan način tako da ih možemo postići bez „pumpanja“ svojih kvaliteta.
Kada precijenimo svoje lične karakteristike i sposobnosti vjerujući da smo bolji nego što zapravo jesmo, neizbježno na kraju otkrijemo da ne ispunjavamo svoja očekivanja i stoga doživljavamo frustraciju, tugu i razočaranje. Isto se može dogoditi kada podcjenjujemo svoje kvalitete i vjerujući da ne možemo uspjeti, da nismo "dorasli tome", ne obavežemo se na poboljšanje svog života.
Pridržavanje stvarnosti polazna je osnova za postizanje zadovoljavajućeg kvaliteta života.
Za informacije o tečajevima i događajima koje organiziram na ove teme i o ličnom rastu, pratite me na mojoj Facebook stranici: 
