Feusuaiga i le ogatotonu Tausaga:

0
- Faʻasalalauga -


… O le Solitulafono na maeʻa i le va o le Ekalesia ma le Fale Nuʻu

Sara Cariglia

"O le ogatotonu tausaga na fananau mai i lalo o le mamafa o le saoloto feusuaiga lea e matua teteʻeina e le Ekalesia Katoliko, ma e maua lona auala i se auala faalilolilo ". E faʻamaonia ai o le polofesaAngelo Giuseppe de Micheli, polofesa o le iunivesite o Tomai ile mafaufau ile Milan, tusitala, ma le tusitala o le tele o psychotherapy tusi. E le faʻasaoina e le tagata suʻesuʻe ia ia lava mai le taʻuina atu o tala puupuu oona e uiga i le fesoʻotaʻiga agalelei o tamaʻitaʻi faʻaipoipo, fafine ua oti a latou tane manaʻoga, patele loto, tamaʻitaʻi ma fafine faʻaipoipo i le alofa. O le mea tonu lava o la latou vaʻaiga ma le fiafia i mataupu alofa na faʻatulagaina ai le auala o le ola ma le mauaina o eroticism i le ogatotonu o tausaga.

I le amataga o le veape. Leai, i le amataga o le feusuaiga, fai mai le muagagana. O le tele o feusuaiga i aso anamua na mauaʻa i le tala ia Atamu ma Eva, na tutuli ese uma i fafo mai le Faatoʻaga o Etena ina ua maeʻa le u a Eva i le fua faʻasa. Talu mai lena taimi, i mata o le ekalesia, aliʻi ma fafine o le a faʻatusatusa i manu e le mafai ona faʻatonutonu a latou tuinanau tuinanau. Appetites o le a fetuʻunaʻi ma leTulafono a Mose, lea na faʻatulafonoina le faʻasalaga oti ia i latou uma na faia feusuaʻiga ma aiga, tagata o le itupa e tasi ma manu.

- Faʻasalalauga -

Manatu fiailoa: i le Vaitau Tutotonu foi le patele mafai faaipoipo ma maua fanau. Alii ma fafine mafai nai lo faia alofa, ae na o le pau le mafuaʻaga o le fanautama. Ae o feusuaiga, o le mea moni, o tagata Roma anamua e tele atu a latou mafaufauga nai lo o aso anamua: "Afai o tulaga tau feusuaʻiga o tagata Roma tatou te mauaina i latou i mosaics o Pompeii, na o le pau le amorous tulaga na tuuina mai i le Middle Ages o lena o misiona, e mafua tonu mai le taofi o le ekalesia - faaauau le faiaoga - E le taʻua le oral ma anal sex, sa manatu uma i latou e tasi faiga mataʻutia".

I le tele o seneturi, seʻia oʻo i le Malamalama, o le fesili e uiga i agasala faʻaletino o le a faʻatonutonuina e le aufailotu i se auala sili atu ona ogaoga ma saua. O lenei e faʻamaonia e le anoanoai o penitentiaries o le a faʻateleina pei o pulou i le amataga o le lona lima ma le ono seneturi. "Mo se faʻataʻitaʻiga, i le taimi o Charlemagne (768-814), o le penitentiaries faatonuina le noataga oaloese mai feusuaiga 250 aso i le tausaga mai le 365"Faʻailoa mai le tagata poto, talitonu o le Middle Ages o se vaitaimi faʻatauaina e temoni o le tino, ae faʻapea foi i se lelei fualaʻau o feusuaiga mataga ma solitulafono.

Faʻatasi ai ma matua matutua penitentiaries e oʻo foi i le epikopo o Worms (tausaga XNUMX) le amanaʻiaina. faʻamamaina le faʻaogaina o mea faʻafoliga. E tusa ai ma de Micheli, o le fuʻa o feusuaiga i aso anamua o loʻo taua i tala pupuu o Messer Boccaccio(1313-1375). Peitai, o le manatu o le alofa faʻaaloalo na amataina, i le lua selau tausaga na muamua atu, i le 1100: “O le lauiloa alofa faʻaaloalo ma le alofa le mama na usuina e le Troubadours - faʻamatala de Micheli - E alu e aunoa ma le faʻapea o le courtly alofa i le sili silisili o le va o Lancelot ma Guinevere". William IV o le Aquitaine (1086-1126), na faʻaigoaina o Il Trovatore, o se faʻataʻitaʻiga, o le muamua musika i le talafaʻasolopito. Na fiafia Viliamu e faʻaleaga le lautele i upu eleelea, aemaise pe a talanoa e uiga i itutinosa fafine.

A o i le tasi lima tamaloloa i taimi ogatotonu taimi faʻamaonia oalofa faʻaaloalo, i leisi na latou 'inoʻino i le tauatane. O lea la, a maeʻa le 1200, o le sili ona mataʻutia o soligatulafono o le faasotoma. Pau lava le nofoaga e faʻatagaina ai ona faʻatagaina le faʻasotoma o seoli. Mutilation, susunuina ma tautau na inisiua. O faifeʻatau faatauatane, i le tasi itu, na sisiina i totonu o pa na tuua tautau, ma fiaaai i le oti. "E oʻo foi i le Templars o le a tuuaia i le tauatane ma faasaua mo le ". faʻaopoopoina de Micheli, o ia o loʻo iloaina o le sili ese seneturi mo feusuaʻiga o i latou e fesoʻotaʻi ma le High Middle Ages (e oʻo atu i le tausaga 1000) “E seasea maua ni a matou pepa e faʻamaonia ai le mea moni na tupu i le potumoe. Matou te iloa o le toʻatele na momoe ai, ma le leaga tulaga na oʻo i le 1600 matou te leʻi mulumulu. O le faʻataʻamilo i le moega sa tautua lelei lava e puipuia ai le le faalauaiteleina mai le oomiina o mata ".

O le fiailoa talaʻaga, faʻaalia ai le psychotherapist, popole i le nofoaga na matou faia ai feusuaiga: "E mautinoa lava e le mafai ona faia e le taʻavale, peitaʻi o taʻavale e leʻi i ai lava i lena taimi. O LE o nofoaga e fiafia iai o falesa, lea i le aluga o le vaiaso na tuʻulafoaʻia lava ”.

Lenei le malolo tauiviga i le va o le tino ma le agaga, i le va o feusuaiga ma le faa-Kerisiano, o le a avea ma totonugalemu i le Vaitau Tutotonu. Ua faamatala e le polofesa: "O le ekalesia, e oʻo i le Malamalama, o taimi uma lava sa avea ma tamaitai pule; o le mea moni, o faifeʻau e pule i aso o le vaiaso pe a faʻatagaina feusuaiga: leai i le Aso Faraile, leai se Aso Toʻonaʻi, leai se Aso Sa. Totonu i aso o le Eseta, Kerisimasi ma le Penetekoso. O le aso umi o le aso i le aso Penetekoso e leʻi leva na pa'ū ma na onosefulu aso ".

- Faʻasalalauga -

O nofoaga e sili ona fiafia iai o falesa ia, e masani ona tuʻufua ile aʻai o le vaiaso

E le gata i lea, o le aufailotu, latou te taʻusalaina foi o foliga o le tiapolo tamaloloa uma o, i le High Middle Ages, e faʻailoaina lo latou tama. seevae uumi umi. Na aliali mai na iai se vavalalata fesootaiga i le va o le seevae uumi umi ma le umi o le pene. Peiseai e le lava na mea, o isi tama e faʻatumu a latou mea totino i le ili e faʻatele ai ona foliga mai, ina ia atili ai ona latou tosina mai le vaʻai a fafine. Ae o le faʻapapāina o maʻitaga: "Sa malaia o ia. I le ogatotonu o le Middle Ages, o le sili le faʻatamala e faʻapapau le pepe na faʻaaogaina le au o seleri poʻo le ti na saunia ma laʻau oleander ".

A o le Ekalesia i le vaitaimi o le Vaitau Tutotonu e le taliaina le faapau pepe, i le isi faamaonia fale talitane lea na ia manatu o se leaga tatau: “O se tusi fiailoa? Na tapunia fale talitane naʻo le tasi le aso ile tausaga, ile Aso Faraile lelei - e faʻamanatu e le faiaʻoga - O le mea moni na talia e le ekalesia le talitane aua na fai mai o le fiafia i le totogiina o lona uiga ia fiafia e aunoa ma le agasala ". Tutusa lava Tommaso dʻAquino(1225-1274) o se lagolago sili mo totogi feusuaiga; na te faʻatusatusaina i le faʻavaivai o se fale, e le matagofie le tilotilo i ai ae manaʻomia.

Ae faʻapefea le fusi mama lea e mimita tusitusiga a le sefuluiva seneturi. O lenei faiga na faʻatagaina ai le tane e loka lona itutino sa o lona toʻalua i le taimi na ia tuua ai mo le taua na faʻasaoina suli mai le tofi:O se pepelo tele - faʻamautinoaina le faʻapitoa - e leʻi i ai lava fusipaʻu mama; e leai se faʻailoga o faʻamaumauga o talaʻaga na maua e faʻamaonia ai lenei mea moni ”.

"O le fafine lautele o loʻo i totonu o le sosaiete mea o le cloaca o loʻo i totonu o le fale: aveʻese le cloaca ma le atoa
o le a afaina le maota "

(St. Thomas Aquinas, De Regimine Principum IV, 14), punavai Traditio.it

Tautala i tusitusiga, Medieval tusitusiga fiafia satire i lenei feusuaʻiga "tapunia", e oʻo lava i le sopoia peni e tautala. O se tala e faʻamatalaina a peni moliaina mo le manumalo i se tamaitai talavou. O le faasalaga na aofia ai i le tipi ese e ala i le aveese mai le tamaloa e ona. Ae o le a naʻo le sefuluiva seneturi o le a faʻaoso moni ai e uiga i feusuaiga, faʻaiʻu mai ia de Micheli: "E le o Leopardi ea na aveina ma ia se pepe taalo matua i se taʻavale? E leʻo ia te ia na ia moemiti i le alofa? ".


O le maunu o fiafiaga fiafiaga e leʻi muta ma le faʻateʻaina o le tino poʻo le tiga o le tino, o se vaega tele o le faataulaitu tulimanu, mulimuli ane i le vaitaimi ogatotonu, na mafua uma mai le valea ma mai le manatu o teine ​​matitiva na fiafia i le fiafia i le tiapolo poʻo ana sui. Ae o le tele lava o le taumafai a le Ekalesia Katoliko e taofi o ia, o le tele foi lea o le fiafia e faʻalauteleina le tele o gaioiga i vasega lautele ma atili ai ona vaʻaia.

Punavai: vanilla magazine

Loris Tuai

- Faʻasalalauga -

Tuua se Faʻamatalaga

Faʻamolemole tusi mai lau tala!
Faʻamolemole tusi lou igoa ii

O lenei 'upega tafaʻilagi e faʻaaoga le Akismet e faʻaititia ai le spam. Saili pe faʻafefea ona faʻagaioia au faʻamatalaga.