Anticipativno razmišljanje može biti naš najbolji saveznik ili najveći neprijatelj. Sposobnost da se projiciramo u budućnost i zamislimo što bi se moglo dogoditi omogućuje nam da se pripremimo za suočavanje s problemima na najbolji mogući način, ali može postati i prepreka koja nas uranja u pesimizam i paralizira. Razumijevanje načina na koji anticipacijsko razmišljanje djeluje i koje zamke ono može stvoriti pomoći će nam da iskoristimo ovu divnu sposobnost u svoju korist.
Što je anticipacijsko razmišljanje?
Anticipacijsko razmišljanje je kognitivni proces kojim prepoznajemo izazove i probleme koji se mogu pojaviti i pripremamo se za suočavanje s njima. To je mentalni mehanizam koji nam omogućuje da formuliramo moguće alternative za budućnost i smislimo ih prije nego što se pojave.
Očito je da je anticipacijsko razmišljanje složen proces koji uključuje nekoliko kognitivnih aspekata. Ne samo da zahtijeva da budno budemo nadzirali određene događaje i možemo ignorirati druge koji nisu relevantni, već također traži da primijenimo svoje znanje i iskustvo stečeno u prošlosti kako bismo predvidjeli što bi se moglo dogoditi dok tražimo moguća rješenja i rješavamo se neizvjesnost i dvosmislenost koju za sobom nosi budućnost.
Zapravo je anticipacijsko razmišljanje strategija za prepoznavanje i rješavanje problema. Nije stvar samo u nakupljanju odstupanja dok ne dosegnemo potencijalno opasan prag, već od nas traži da preispitamo situaciju. To znači promjenu obrazaca i mentalnih struktura. Stoga je anticipacijsko razmišljanje oblik mentalne simulacije i mehanizam za stvaranje očekivanja o tome što bi se moglo dogoditi.
3 vrste anticipativnog razmišljanja koje koristimo za predviđanje budućnosti
1. Slučajnost modela
Iskustva koja živimo tijekom života omogućuju nam otkrivanje postojanja određenih obrazaca. Primjerice, primjećujemo da će na nebu biti crnih oblaka, vjerojatno će pasti kiša. Ili da ćemo se, kad je naš partner loše volje, na kraju posvađati. Anticipatorijsko razmišljanje koristi ove modele kao "bazu podataka".
U praksi neprestano uspoređuje sadašnje događaje s prošlošću kako bi otkrio znakove koji mogu ukazivati na poteškoće na horizontu ili da doživljavamo nešto nenormalno. Anticipativno razmišljanje upozorava nas kad ćemo imati problem. Govori nam da nešto nije u redu, na temelju naših prošlih iskustava.
Očito je da to nije siguran sistem. Previše oslanjanja na svoja iskustva mogu nas dovesti do pogrešnih predviđanja jer se svijet neprestano mijenja i sve male promjene koje nismo otkrili mogu dovesti do različitih rezultata. Dakle, iako je ova vrsta anticipativnog razmišljanja važna, moramo je koristiti s rezervom.
2. Praćenje putanje
Ova vrsta anticipativnog razmišljanja uspoređuje ono što se događa s našim predviđanjima. Ne zaboravljamo svoja prošla iskustva, ali više pažnje posvećujemo sadašnjosti. Da bismo predvidjeli hoće li se razgovarati s partnerom, na primjer, koristeći naše obrasce, ograničit ćemo se na procjenu razine bijesa i lošeg raspoloženja, ali ako uzmemo u obzir putanju, nadgledat ćemo raspoloženje druge osobe u stvarno vrijeme.
Ovom strategijom ne primjećujemo i ekstrapoliramo uzorke ili trendove već primjenjujemo funkcionalnu perspektivu. Očito je da je mentalni proces koji je postavljen za praćenje putanje i uspoređivanje složeniji od izravnog povezivanja signala s negativnim ishodom, što zahtijeva veće emocionalna energija.
Glavna slabost ove vrste anticipativnog razmišljanja je u tome što trošimo previše vremena procjenjujući putanju događaja, pa bi nas, ako padnu, mogli iznenaditi, nespremni suočiti se s njima. Predugo riskiramo da budemo puki gledatelji, bez vremena za reakciju i bez djelotvornog akcijskog plana.
3. Konvergencija
Ova vrsta anticipativnog razmišljanja najsloženija je jer traži da uočimo veze između događaja. Umjesto da jednostavno odgovaramo na stare obrasce ili slijedimo putanju trenutnih događaja, mi opažamo implikacije različitih događaja i razumijemo njihovu međuovisnost.
Ova je strategija obično mješavina svjesnog razmišljanja i nesvjesnih signala. Zapravo, često je potrebno primijeniti u praksi punu pažnju koja nam omogućuje da sve detalje sagledamo iz odvojene perspektive, što nam pomaže da stvorimo globalnu sliku onoga što se događa.
U mnogim se slučajevima konvergencija događa nenamjerno. Primjećujemo signale i nedosljednosti, jer im naše razmišljanje daje smisao i integrira ih u globalniju sliku koja nam omogućuje da shvatimo veze i pratimo ih kako bismo napravili preciznija predviđanja.
Blagodati anticipativnog razmišljanja
Anticipatorijsko razmišljanje smatra se znakom iskustva i inteligencije na mnogim poljima. Na primjer, veliki majstori šaha mentalno analiziraju moguće poteze svojih protivnika prije premještanja figure. Predviđanjem protivnikovih poteza imaju prednost i povećavaju šanse za pobjedu.
Anticipativno razmišljanje može nam biti od velike pomoći. Možemo gledati horizont i pokušati predvidjeti kamo će nas određene odluke dovesti. Tako bismo mogli sa sigurnošću utvrditi koje bi odluke mogle biti dobre, a koje bi nam mogle naškoditi. Stoga je anticipirajuće razmišljanje neophodno za planiranje i pripremu za koračanje odabranim putem.
Ne samo da nam pomaže predvidjeti moguće poteškoće i prepreke, već nam omogućuje i osmišljavanje akcijskog plana za prevladavanje problema ili barem minimiziranje njihovog utjecaja. Stoga nam može pomoći izbjeći nepotrebnu patnju i usput nam uštedjeti energiju.
Mračna strana predviđanja problema
“Muškarac je popravljao kuću kad je shvatio da mu je potrebna električna bušilica, ali je nije imao i sve su trgovine bile zatvorene. Tada se sjetio da ga ima njegov susjed. Razmišljao je o tome da ga zamoli da ga posudi. Ali prije nego što je stigao do vrata, napalo ga je pitanje: 'što ako mi ga ne želi posuditi?
Tada se sjetio da su susjedi zadnji put kad su se upoznali nisu bili prijateljski raspoloženi kao obično. Možda mu se žurilo ili se možda ljutio na njega.
»Naravno, ako se ljuti na mene, neće mi posuditi vježbu. Izmislit će svaki izgovor, a ja ću se praviti budalom Hoće li misliti da je važniji od mene samo zato što ima nešto što trebam? Visina je oholosti! ' Pomislio je čovjek. Ljutit, pomirio se s tim da nije mogao završiti popravke kod kuće jer mu susjed nikad ne bi posudio bušilicu. Kad bi ga ponovno vidio, više nikada ne bi razgovarao s njim ”.
Ova je priča dobar primjer problema koje nam anticipacijsko razmišljanje može stvoriti kada krene pogrešnim putem. Ova vrsta razmišljanja može postati uobičajeni obrazac razmišljanja koji služi samo za uočavanje problema i prepreka tamo gdje ih nema ili je za njih malo vjerojatno da će se pojaviti.
Kad anticipacijsko razmišljanje postane puki otkrivač poteškoća, dovodi do pesimizma jer mu oduzimamo najkorisniji dio: mogućnost planiranja strategija za budućnost.
Tada možemo pasti u kandže tjeskobe. Počinjemo se bojati što bi se moglo dogoditi. Tjeskoba i nevolja povezana s iščekivanjem mogu stvoriti slijepe točke i izgraditi planine od zrna pijeska. Dakle, riskiramo postati zarobljenici anticipativnog razmišljanja.
Drugi puta možemo ići ravno u depresivno stanje u kojem pretpostavljamo da ne možemo ništa učiniti. Uvjereni smo da su problemi koji se naziru na horizontu nerješivi i paraliziramo se, hraneći se pasivnim držanjem tijela u kojem sebe vidimo kao žrtve sudbine koju ne možemo promijeniti.
Kako iskoristiti anticipativno razmišljanje kako bi si život olakšao, umjesto da ga zakompliciraš?
Anticipativno razmišljanje korisno je jer nam omogućuje da se pripremimo za odgovor na najprilagodljiviji mogući način. Stoga moramo biti sigurni da kada se takva vrsta razmišljanja provede u djelo, ona ne otkriva samo opasnosti, probleme i prepreke na putu, već se moramo zapitati što možemo učiniti da izbjegnemo te rizike ili barem smanjiti njihov utjecaj.
Ljudi koji najbolje koriste anticipativno razmišljanje su oni koji ne samo da predviđaju probleme, već traže smisao. Oni ne samo da primjećuju znakove upozorenja, već ih tumače u smislu onoga što bi mogli učiniti da im se obrate. Njihov um usredotočen je na ono što mogu učiniti, a anticipacijsko razmišljanje zauzima funkcionalan pogled.
Stoga, sljedeći put kad vidite probleme na pomolu, nemojte se samo žaliti ili brinuti, zapitajte se što možete učiniti i pripremite akcijski plan. Tako možete izvući maksimum iz tog nevjerojatnog alata koji je anticipativno razmišljanje.
Izvori:
Hough, A. et. Al. (2019) Metakognitivni pokretački mehanizam za anticipirajuće razmišljanje. U: ResearchGate.
McKierman, P. (2017) Prospektivno razmišljanje; planiranje scenarija susreće se s neuroznanošću. Tehnološko predviđanje i društvene promjene; 124: 66-76 (prikaz, stručni).
Mullally, SL & Maguire, EA (2014) Sjećanje, mašta i predviđanje budućnosti: zajednički moždani mehanizam? neuroznanstvenik; 20 (3): 220-234.
Klein, G. i Snowden, DJ (2011) Anticipatory Thinking. U: ResearchGate.
Byrne, CL i sur. Al. (2010) Učinci predviđanja na kreativno rješavanje problema: eksperimentalna studija. Časopis za kreativnost; 22 (2): 119-138.
Ulaz Anticipativno razmišljanje, tanka granica između sprječavanja i stvaranja problema prvi put je objavljen godine Kutak psihologije.
