Anticipativno razmišljanje može biti naš najbolji saveznik ili najgori neprijatelj. Sposobnost da se projiciramo u budućnost i zamislimo što bi se moglo dogoditi omogućava nam da se pripremimo za suočavanje s problemima na najbolji mogući način, ali može postati i prepreka koja nas uranja u pesimizam i paralizira. Razumijevanje načina na koji anticipacijsko razmišljanje djeluje i koje zamke ono može stvoriti pomoći će nam da iskoristimo ovu divnu sposobnost u svoju korist.
Šta je anticipativno razmišljanje?
Anticipativno razmišljanje je kognitivni proces kojim prepoznajemo izazove i probleme koji se mogu pojaviti i pripremamo se za suočavanje s njima. To je mentalni mehanizam koji nam omogućava da formuliramo moguće alternative za budućnost i smislimo ih prije nego što se pojave.
Očito je da je anticipacijsko razmišljanje složen proces koji uključuje nekoliko kognitivnih aspekata. Ne samo da zahtijeva da budimo budni za praćenje određenih događaja i sposobni zanemariti druge koji nisu relevantni, već također traži da primijenimo svoje znanje i iskustvo stečeno u prošlosti kako bismo predvidjeli šta bi se moglo dogoditi dok tražimo moguća rješenja i rješavamo se neizvjesnost i dvosmislenost koju za sobom nosi budućnost.
U stvari, anticipativno razmišljanje je strategija za prepoznavanje i rješavanje problema. Nije stvar samo u gomilanju odstupanja dok ne dosegnemo potencijalno opasan prag, već od nas traži da preispitamo situaciju. To znači promjenu obrazaca i mentalnih struktura. Stoga je anticipacijsko razmišljanje oblik mentalne simulacije i mehanizam za stvaranje očekivanja o tome šta bi se moglo dogoditi.
3 vrste anticipativnog razmišljanja koje koristimo za predviđanje budućnosti
1. Slučajnost modela
Iskustva koja živimo kroz život omogućavaju nam da otkrijemo postojanje određenih obrazaca. Na primjer, primjećujemo da kada na nebu postoje crni oblaci, vjerovatno će pasti kiša. Ili da ćemo se, kad je naš partner loše volje, na kraju posvađati. Anticipatorijsko razmišljanje koristi ove modele kao "bazu podataka".
U praksi neprestano uspoređuje sadašnje događaje s prošlošću kako bi otkrio znakove koji mogu ukazivati na poteškoće na horizontu ili da doživljavamo nešto nenormalno. Anticipativno razmišljanje upozorava nas kad ćemo imati problem. Govori nam da nešto nije u redu na osnovu naših prošlih iskustava.
Očito je da to nije siguran sistem. Previše oslanjanja na svoja iskustva mogu nas dovesti do pogrešnih predviđanja, jer se svijet neprestano mijenja i sve male promjene koje nismo otkrili mogu dovesti do različitih rezultata. Dakle, iako je ova vrsta anticipativnog razmišljanja važna, moramo je koristiti s rezervom.
2. Praćenje putanje
Ova vrsta anticipativnog razmišljanja uspoređuje ono što se događa s našim predviđanjima. Ne zaboravljamo svoja prošla iskustva, ali više pažnje posvećujemo sadašnjosti. Da bismo predvidjeli hoće li se razgovarati s partnerom, na primjer, koristeći naše obrasce, ograničit ćemo se na procjenu nivoa bijesa i lošeg raspoloženja, ali ako uzmemo u obzir putanju, nadgledat ćemo raspoloženje druge osobe u u realnom vremenu.
Ovom strategijom ne samo da primjećujemo i ekstrapoliramo obrasce ili trendove, već primjenjujemo funkcionalnu perspektivu. Očigledno je da je mentalni proces koji je postavljen za praćenje putanje i uspoređivanje složeniji od direktnog povezivanja signala sa negativnim ishodom, što zahtijeva veće emocionalna energija.
Glavna slabost ove vrste anticipativnog razmišljanja je što trošimo previše vremena procjenjujući putanju događaja, pa bi nas, ako padnu, mogli iznenaditi, nespremni da se suočimo s njima. Predugo riskiramo da budemo puki gledatelji, bez vremena za reakciju i bez efikasnog akcijskog plana.
3. Konvergencija
Ova vrsta anticipativnog razmišljanja je najsloženija jer od nas traži da uočimo veze između događaja. Umjesto da jednostavno odgovorimo na stare obrasce ili slijedimo putanju trenutnih događaja, mi opažamo implikacije različitih događaja i razumijemo njihovu međuovisnost.
Ova strategija je obično mješavina svjesnog razmišljanja i nesvjesnih signala. Zapravo, često je potrebno u praksi primijeniti punu pažnju koja nam omogućava da sve detalje sagledamo iz odvojene perspektive, što nam pomaže da stvorimo globalnu sliku onoga što se događa.
U mnogim se slučajevima konvergencija događa nenamjerno. Primjećujemo signale i nedosljednosti, jer im naše razmišljanje daje smisao i integrira ih u globalniju sliku koja nam omogućava da shvatimo veze i pratimo ih kako bismo napravili preciznija predviđanja.
Blagodati anticipativnog razmišljanja
Anticipativno razmišljanje smatra se znakom iskustva i inteligencije na mnogim poljima. Na primjer, veliki majstori šaha mentalno analiziraju moguće poteze svojih protivnika prije premještanja figure. Iščekujući poteze protivnika, oni imaju prednost i povećavaju šanse za pobjedu.
Anticipativno razmišljanje može nam biti od velike pomoći. Možemo gledati u horizont i pokušati predvidjeti kamo će nas određene odluke dovesti. Tako bismo mogli sa sigurnošću utvrditi koje bi odluke mogle biti dobre, a koje bi nam mogle naškoditi. Stoga je anticipirajuće razmišljanje neophodno za planiranje i pripremu za koračanje odabranim putem.
Ne samo da nam pomaže da predvidimo moguće poteškoće i prepreke, već nam omogućava i da razvijemo akcioni plan za prevladavanje problema ili barem minimiziranje njihovog utjecaja. Stoga nam može pomoći da izbjegnemo nepotrebnu patnju i usput nam uštedimo energiju.
Mračna strana predviđanja problema
“Muškarac je popravljao kuću kad je shvatio da mu treba električna bušilica, ali je nije imao i sve su radnje bile zatvorene. Tada se sjetio da ga je imao njegov komšija. Razmišljao je o tome da ga zamoli. Ali prije nego što je stigao do vrata, napalo ga je pitanje: 'što ako mi ga ne želi posuditi?'
Tada se sjetio da je komšija zadnji put kad su se upoznali nije bio prijateljski raspoložen kao obično. Možda mu se žurilo ili se možda ljutio na njega.
'Naravno, ako se ljuti na mene, neće mi posuditi vježbu. On će izmisliti svaki izgovor, a ja ću napraviti budalu od sebe. Hoće li misliti da je važniji od mene samo zato što ima nešto što trebam? To je vrhunac arogancije! ' Mislio je čovjek. Ljutit, pomirio se s tim da nije mogao završiti popravke kod kuće jer mu komšija nikad ne bi posudio bušilicu. Ako bi ga ponovo vidio, više nikada ne bi razgovarao s njim ”.
Ova je priča dobar primjer problema koje nam anticipativno razmišljanje može stvoriti kada krene pogrešnim putem. Ova vrsta razmišljanja može postati uobičajeni obrazac razmišljanja koji služi samo za uočavanje problema i prepreka tamo gdje ih nema ili tamo gdje je vrlo malo vjerojatno da će se pojaviti.
Kada anticipativno razmišljanje postane puki otkrivač poteškoća, ono dovodi do pesimizma jer mu oduzimamo najkorisniji dio: mogućnost planiranja strategija za budućnost.
Tada možemo pasti u kandže tjeskobe. Počinjemo se plašiti što bi se moglo dogoditi. Tjeskoba i uznemirenost vezani za iščekivanje mogu stvoriti slijepe točke i izgraditi planine od zrna pijeska. Dakle, rizikujemo da postanemo zarobljenici anticipativnog razmišljanja.
Drugi puta možemo ići ravno u depresivno stanje u kojem pretpostavljamo da ne možemo ništa učiniti. Uvjereni smo da su problemi koji se naziru na horizontu nerješivi i paraliziramo se, hraneći se pasivnim držanjem tijela u kojem sebe doživljavamo kao žrtve sudbine koju ne možemo promijeniti.
Kako upotrijebiti anticipacijsko razmišljanje za olakšavanje života umjesto da ga zakomplicirate?
Anticipativno razmišljanje je korisno jer nam omogućava da se pripremimo za odgovor na najprilagodljiviji mogući način. Stoga moramo biti sigurni da kada se takva vrsta razmišljanja provede u djelo, ona ne otkriva samo opasnosti, probleme i prepreke na putu, već se moramo zapitati što možemo učiniti da izbjegnemo te rizike ili barem smanjiti njihov uticaj.
Ljudi koji najbolje koriste anticipativno razmišljanje su oni koji ne samo da predviđaju probleme, već traže smisao. Oni ne samo da primjećuju znakove upozorenja, već ih tumače u smislu onoga što bi mogli učiniti da im se obrate. Njihov um je usredotočen na ono što mogu učiniti, a anticipacijsko razmišljanje zauzima funkcionalan pogled.
Stoga, sljedeći put kad vidite probleme na pomolu, nemojte se samo žaliti ili brinuti, zapitajte se što možete učiniti i pripremite akcijski plan. Tako možete izvući maksimum iz tog nevjerovatnog alata koji je anticipativno razmišljanje.
Izvori:
Hough, A. et. Al. (2019) Metakognitivni pokretački mehanizam za anticipirajuće razmišljanje. U: ResearchGate.
McKierman, P. (2017) Prospektivno razmišljanje; planiranje scenarija ispunjava neuroznanost. Tehnološko predviđanje i društvene promjene; 124:66-76.
Mullally, SL & Maguire, EA (2014) Sjećanje, mašta i predviđanje budućnosti: zajednički moždani mehanizam? Neuroznanstvenik; 20 (3): 220-234.
Klein, G. i Snowden, DJ (2011) Anticipatory Thinking. U: ResearchGate.
Byrne, CL i dr. Al. (2010) Efekti predviđanja na kreativno rješavanje problema: eksperimentalna studija. Kreativni istraživački časopis; 22 (2): 119-138.
Ulaz Anticipativno razmišljanje, tanka granica između sprečavanja i stvaranja problema objavljeno je prvo u Kutak psihologije.
