Raširen je mit koji smo svi ponekad čuli, posebno kada prolazimo kroz teško vrijeme: ono što te ne ubije, ojača te. Bez sumnje otpornost izgrađen je na stubovima teških iskustava, onih koji nas tjeraju da razvijemo snagu za koju smo mislili da je nemamo ili nas guraju preko granica.
Ali otpornost koja dolazi iz teških situacija je jedno, a drugo je psihološki uticaj koji traumatski događaji mogu imati. Zapravo, nova studija je otkrila da nas traumatska iskustva ne čine uvijek jačima. Ponekad se desi suprotno.
Ono što te ne ubije ne ojača te uvijek
Studija sprovedena na Univerzitetu Teksas analizirala je podatke više od 1.200 preživjelih od klimatskih promjena tokom dvije decenije. Otkrio je da se mentalne sposobnosti ljudi smanjuju nakon što pretrpe prirodne katastrofe i ekstremne vremenske prilike koje duboko mijenjaju njihove živote.
Ovi psiholozi su pratili ljude koji su iskusili uragane, poplave, suše, ekstremne zime i industrijske vanredne situacije u oblasti Houstona između 2000. i 2020. godine. Zaključili su da stara poslovica „ono što te ne ubije čini te jačim“ ne sasvim tačno. Zaista, mentalno zdravlje još više pati od kumulativnog uticaja traumatskih događaja. U tim slučajevima mentalno blagostanje dramatično opada.
Slična studija sprovedena na Brown University došao do istog zaključka. Nakon analize traumatskih iskustava ljudi prije i nakon što su doživjeli šesti najjači zemljotres zabilježen u Čileu, istraživači su otkrili da su oni koji su iskusili prethodne traumatske događaje, poput gubitka voljene osobe, skloniji razvoju zdravstvenih problema.
U većini slučajeva traumatične situacije stvaraju osjećaj naučena bespomoćnost što ljude čini ranjivijim na sljedeći negativni događaj. Preboljevanje traumatičnog događaja nije garancija da se ovako nešto neće ponoviti. Ako se ove stresne situacije često ponavljaju i ne uspijevamo ih apsorbirati ili savladati njihov utjecaj, vrlo je vjerojatno da će oslabiti naše mentalno zdravlje. Ponovljene traume povećavaju i potkopavaju našu emocionalnu ravnotežu.
Ukratko, vrlo stresne situacije iz prošlosti, doživljene pojedinačno ili kolektivno, mogu nas učiniti ranjivijim na traumu i povećati šanse za razvoj mentalnog poremećaja, kao što su depresija, anksioznost, posttraumatski stres ili ovisnost.
Kako se zaštititi od uticaja traumatskih događaja?
Iznad svega, važno je razlikovati stresne situacije kojima se može upravljati od traumatskih iskustava s kojima se ne možemo nositi. Stresori kojima se može upravljati su generalno manje ozbiljni, što nam omogućava da implementiramo različite strategije suočavanja sa situacijom, bez prekoračenja naših sposobnosti. Ove situacije mogu imati ogroman potencijal rasta jer nas na to prisiljavaju izađite iz zone komfora a istovremeno ne stvaraju stanje ekstremne tjeskobe.
S druge strane, traumatične situacije s kojima ne možemo upravljati obično su ekstremnije prirode, poput silovanja, rata ili prirodnih katastrofa. Ovi događaji ne samo da nas iznenađuju, već mogu čak i preopteretiti našu sposobnost suočavanja, stvarajući visok nivo emocionalnog stresa koji ugrožava naše mentalno zdravlje, a također potresa naš pogled na svijet i sistem vjerovanja. Ove vrste traumatskih događaja imaju veću destruktivnu moć, trebat će nam više vremena za oporavak i možda će nam trebati psihološka pomoć.
U svakom slučaju, važno je zapamtiti da kada stvari krenu po zlu, skloni smo vjerovati da će bolno iskustvo na neki način potaknuti otpornost i pomoći nam da budemo bolji ili jači. Tokom prve godine pandemije, na primjer, mislili smo da ćemo "izići ojačani", ali to nije bio slučaj.
Moramo biti svjesni da nas ne mijenjaju i jačaju traumatične situacije, već način na koji se s njima nosimo. Patnja sama po sebi nije neka vrsta prosvetljenja. Ako želimo da naša bol ima smisla, da može na neki način biti uzdižuća, moramo se pobrinuti da pronađemo smisao i da se ne pomirimo s patnjom pasivno čekajući mistično otkrivenje.
Ne možemo pobjeći od nekih traumatskih iskustava i često se ne možemo zaštititi od emocionalnih trauma, ali uvijek možemo pokušati pronaći smisao u njima da ih uključimo u svoj životni narativ i spriječimo da naškode našem mentalnom zdravlju.
Izvori:
Sansom, GT et. Al. (2022) Složeni uticaji izloženosti opasnostima na mentalno zdravlje u Hjustonu, Teksas. Prirodne opasnosti; 111: 2809-2818.
Fernandez, CA et. Al. (2020) Procjena odnosa između psihosocijalnih stresora i psihijatrijske otpornosti među preživjelima u čileanskim katastrofama. BJ Psych; 217 (5).
Ulaz Proživljena traumatska iskustva nas ne osnažuju uvijek objavljeno je prvo u Kutak psihologije.
